Dinja – kalorije i nutritivna vrednost

Dinje su članovi vinogradarskih proizvoda poznatih pod nazivom Cucurbitaceae koji uključuju tikvice, krastavce, bundeve i tikve.

Dinja možda ne dbija toliko pažnje kao drugo voće, ali mi ćemo se potruditi da ispravimo tu nepravdu.

Ova ukusna voćka je puna hranljivih materija i ako razmišljate da pojačate unos ovog voća u svoju ishranu, znajte da ste u pravu.

Koliko kalorija ima u dinji?

Jedno parče sveže dinje od 160 g sadrži samo 60 kalorija.

Ova voćka nema masnoće, holesterol niti gluten.

Nutritivne vrednosti dinje

Dinje sadrže dosta nutritijenata i veoma malo šećera u odnosu na neke druge voćke. Takođe, sadrže i veliku količinu vode, oko 90 %. Sve ovo čini ih savršenim izborom za vašu svakodnevnu ishranu jer ćete uz pomoć dinje dobiti dovoljno tečnosti u organizmu i ostaćete hidrirani.

Komad dinje od 170 g sadrži 0.3 g masti, 28 mg natrijuma, 14.4 g ugljenih hidrata, 1.6 g hranljivih vlakana, 13.9 g šećera i 1.5 g proteina.

Porcija dinje sadrži kalorije koje pre svega potiču iz ugljenih hidrata. U proseku, u jednoj porciji dinje ima oko 14. G ugljenih hidrata. Jedući dinju, dobićete 1.6 g vlakana, ali većina ugljenih hidrata u dinji zapravo potiče iz fruktoze, odnosno prirodnog šećera u ovom voću.

Glikemijski indeks dinje je oko 5. Ako pojedete više od jedne porcije dinej, glikemijski indeks će skočiti.

Dobra je stvar da u dinji nema nimalo masnoća.

Dinja daje male količine proteina i nije dobar izvor makronutritijenata.

Kada su u pitanju mikronutritijenti, treba reći da je dinja odličan izvor vitamina A, vitamina C i betakarotena. Takođe je dobar izvor kalijuma i B vitamina.

U porciji dinje ima 5987 IJ vitamina A ili 120 %. Vitamina C ima 65 mg ili 108 %.

Alfa Tokoferol ili vitamin E je zastupljen sa 0 %, odnosno ima ga 0.1 mg.

Vitamina K ima .4 mcg ili 6 %, a tijamina 0.1 mg ili 5 %. Riboflavina ima 2 %, nijacina 1.3 mg ili 6 %, a vitamina B6 0.1 mg.

Folata ima 37.2 mcg ili 9 %, pantotenske kiseline ima 0.2 mg ili 2 %, a holina 13.5 mg.

Kada su u pitanju minerali, nutritivni profil izgleda ovako: kalcijuma ima 15.9 mg (2 %), gvožđa 0.4 mg (2 %), magnezijuma 21.2 mg (5 %), fosfora 26.5 mg (3 %), kalijuma 473 mg (14 %), natrijuma 28.3 mg (1 %), cinka 0.3 mg (2 %), bakra 0.1 mg (4 %), mangana 0.1 mg (4 %), selena 0.7 mcg (1 %) i fluorida 1.8 mcg.

Dinja sadrži 17.7 mg fitosterola i 160 g vode.

Prednosti za zdravlje

 

Vitamin A koji se nalazi u dinji je vrlo važan za zdravlje očiju i za dobar vid. Adekvatan unos vitamina A može pomoći da vaš vid ostane zdrav i oštar. Takođe, pomaže i u noćnom vidu, kao i u jasnom razaznavanju boja.

Vitamin C pomaže u zaceljivanju ranica i podstiče vaš organizam da proizvodi kolagen, protein koji je esencijalan u održavanju zdrave kože i kostiju.

Hrana bogata beta-karotenom, kao što je dinja, takođe daje antioksidansne benefite. To može biti povezano sa olakšavanjem određenih bolesti i smanjenjem rizika od srčanih oboljenja i kancera.

Često ljudi misle da je dinja puna šećera zato što je slatkog ukusa. Jedna porcija dinje ima istu količnu kalorija i ugljenih hidrata kao i jedna porcija bilo kog drugog voća (kao jedna jabuka, na primer).

Ključ leži u umerenoj količini koju unosite. Dovoljno je da pojedete jednu porciju dinje od 170 g i da se osećate sito i osveženo.

Kako treba servirati dinju?

Vrlo je važno da operete dinju pre nego što krenete sa sečenjem. Koristite čistu vodu sa česme i četkicu. Korica je porozna, pa nemojte koristiti nikakav sapun.

Dinej rastu blizu zemlje i mogu ponekad doći u kontakt sa bakterijama iz tla, vode ili životinja.

Kako birati i pripremati dinju?

Izabrati pravu dinju može biti jedno od glavnih pitanja. Možete kupovati zrelu dinju koju možete odmah jesti, a možete kupiti i onu koja tek treba da sazri i sačekati neko vreme dok je ne probate.

Ako kupujete zrelu dinju, onda bi trebalo da vodite računa o sledećim stvarima.

Prvo, vodite računa o boji. Meso dinje bi trebalo da bude svetlonarandžasto ili krem boje. Zelena boja indicira da se radi o nezreloj voćki.

Krajevi dinje koji imaju peteljke, trebalo bi da imaju glatke, okrugle ožiljke. To je znak da je voćka ubrana kada je bila zrela.

Druga strana dinje bi trebalo da bude mirišljava kada je pritisnete. Ako je tvrda, sa vrlo malo mirisa, verovatno je dinja nezrela.

Dinja nastavlja da zri nekoliko dana nakon što je ubrana. Ako ej još uvek tvrda i slabo miriše, onda to znači da ukus sigurno nije baš najbolji. Izbegavajte dinje koje imaju oštećenja. To je obično znak da je ona domaćin bakterijama.

Ako kupite dinju koaj nije u potpunosti sazrela, čuvajte je na sobnoj temperaturi nekoliko dana.

Nakon pranja, obrišite dinju suvom krpom kako biste uklonili višak vode. Potom isecite donji i gornji kraj i bacite. Operite nož.

Kada uzmete koliko vam je potrebno, vratite ostatak u kutiju sa poklopcem, a zatim u frižider. Tamo je možete čuvati 4-5 dana. Što je dinja zrelija, to će kraće trajati.

Možete iseckati dinju na kocke i zamrznuti ih kako bi vam duže trajala.

Dinja je raznovrsna voćka koja se može služiti kao prilog, u salatama ili se može jesti zasebno.

Idealna je kada se kombinuje sa slanim namirnicama kao što je sir ili jogurt, mladi sir.

Predlažemo vam da uživate maksimalno u dinji jer iz nje izvlačite sve nutritivne benefite, a uz to uživate u njenoj sočnoj slatkoći.

Ljudi koji imaju sindrom oralne alergije mogu ponekad imati reakciju na dinju. Simptomi su svrab ili oticanje u ustima, na licu, usnama, jeziku i grlu.

Recepti sa dinjom

Slatka čorbica od dinje

Potrebni sastojci:

  • 120 ml grčkog jogurta;
  • jedna kašičica meda;
  • jedna kašičica sveže rendanog đumbira;
  • jedna manje očišćena dinja, iseckana na kockice;
  • malo muskatnog oraščića;
  • malčice soli.

Postupak pripreme:

Navedene sastojke stavite u blender i izmiksujte. Ako vam nije dovoljno slatko, stavite još meda. Za idealno osveženje možete staviti da se ohladi u frižideru nekih pola sata pre upotrebe.

Pasta sa pršutom i dinjom

Potrebni sastojci:

  • 150 g dinje, iseckane na kockice;
  • šaka rukole;
  • 50 g testenine;
  • 100 g pršute;
  • kašika maslinovog ulja;
  • 30 g rendanog parmezana (može i neki drugi tvrdi kačkavalj);
  • kašika ceđenog limunovog soka;
  • malo soli i bibera po ukusu.

Postupak pripreme:

Testeninu skuvajte na uobičajen način. Dinju iseckajte na kockice, a pršutu na komadiće. Sve stavite u posudu i pospite maslinovim uljem, limunovim sokom, posolite i pobiberite. Odozgo stavite parmezan ili neki drugi sir i uživajte u osvežavajućoj salati.

Tost sendvič sa posnim sirom i dinjom

Potrebni sastojci:

  • 5-6 polovina oraha;
  • 2 kašike posnog krem sira;
  • 4 fino isečena listića dinje;
  • 2 kriške tost integralnog hleba.

Način pripreme:

Integralni tost hleb istostirajte, a zatim premažite krem sirom. Potom stavite listiće dinje, a odozgo pospite orasima.

Letnja salata od fete i dinje

Potrebni sastojci:

  • 150 g fete;
  • jedna kašičica vlašca;
  • pola dinje;
  • jedan krastavac;
  • jedna kašika maslinovog ulja;
  • jedna kašičica svežeg peršuna;
  • jedna kašika limunovog soka.

Postupak pripreme:

Jednu polovinu dinje prvo izdubite kako biste dobili kuglice. U posudu stavite krastavac koji ste narezali na kockice i odozgo feta sir koji ste usitnili. Na to dodajte začine, ulje i dobro promešajte.

Stavite u frižider da se ohladi.

Koktel od dinje

Potrebni sastojci:

  • 150 ml kisele vode (mineralne);
  • 1 dinja srednje veličine;
  • 150 ml belog vina (Šardone).

Postupak pripreme:

Isecite dinju na dve jednake polovine. Jednu polovinu lepo očistite i isecite na komadiće, pa stavite u blender i miksirajte sve dok ne dobijete tečan smuti, odnosno gusti sok. Od druge polovine dinje iseckajte kockice.

Nađite stakleni bokal, pa u njega nalijte sok od dinje i dodajte kockice svežeg ploda, mineralnu vodu i vino. Neka se ovaj koktel napitak hladi u frižideru nekoliko sati pre posluživanja.

*

Dinju treba jesti celog leta, pre svega zato što je puna vode. Ona vam pomaže da ostanete hidrirani tokom celog dana, a to je veoma važno za zdravlje srca i ostalih organa. Kada ste hidrirani, vaše srce ne mora da se trudi da pumpa jako.

Dobra hidratacija takođe podržava varenje, zdrave bubrege i zdrav i normalan krvni pritisak.

Blaga dehidratacija može da dovede do vrtoglavice, glavobolje, smanjene urinacije, suve kože, suvih ustiju i konstipacije. Osobe koje su u stanju teške dehidratacije mogu da imaju ubrzane srčane otkucaje, konfuziju i vrlo nizak krvni pritisak.

Dehidratacija je takođe jedan od faktora rizika za dobijanje kamena u bubregu.

Hranljiva vlakna u dinji su još jedan razlog zbog čega bi trebalo da uvrstite ovo voće u svoju redovnu ishranu.

Hranljiva vlakna smanjuju rizik od dobijanja dijabetesa ili srčanih oboljenja, a pomažu i u gubitku viška kilograma i održavanju normalne telesne težine. Sa njima se duže osećate siti i nemate potrebu da stalno nešto grickate.

Kalijum iz dinje je esencijalni elektrolit. On pomaže da održite tačnu ravnotežu vode između ćelija i fluida u organizmu. Takođe, ovaj mineral je vitalan kada je u pitanju nervno zdravlje i pravilna kontrakcija mišića.

Zbog toga bi trebalo da jedete dinju nakon napornog vežbanja kako biste nadoknadili izgubljene elektrolite.

Dinju je najbolje jesti svežu, bez ikakvih dodataka. Tada će vam pružiti najviše benefita.

Budite u toku sa novostima na sajtu Receptopedija