Meso za bebe

Meso igra veoma važnu ulogu u ljudskoj ishrani.

U mnogim delovima sveta, meso čini značajni deo svakodnevne ishrane. Ono pruža proteine, minerale, vitamine i masti, a ovi hranljivi sastojci su važni jer imaju korisne efekte na naše sveukupno zdravstveno stanje.

Međutim, neki sastavni delovi mesa, poput zasićenih masnoća, mogu dovesti do negativnih zdravstvenih posledica.

Zbog toga je na vama da odlučite da li ćete i koliko često uključivati meso u sopstvenu ishranu i da li ćete i u kojoj meri davati svome detetu mesne proizvode.

Sadržaj proteina

Proteini koje konzumirate svakodnevno snabdevaju vaš organizam amino kiselinama koje su gradivni sastojci proteinskih molekula.

Vaše ćelije koriste ove amino kiseline da bi sintetisale nove proteine koji su vam potrebni za izgradnju mišićnog tkiva, proizvodnju antitela ili zamenu crvenih krvnih zrnaca.

Od 20 amino kiselina u proteinima, vaš organizam može da proizvede 11.

Ostalih devet, koje su poznate kao esencijalne amino kiseline, moraju se nalaziti u hrani koju jedete kako biste izbegli proteinsku deficijenciju.

Meso je važno u našoj ishrani zbog toga što je to hrana bogata proteinima koji nas snabdevaju svim esencijalnim amino kiselinama koje su potrebne za dobro zdravlje.

Minerali, uključujući i gvožđe

Pored toga što sadrži značajnu količinu proteina, meso sadrži i širok spektar minerala koji podržavaju optimalno funkcionisanje ćelija i tkiva.

Na primer, ono je važan izvor kako gvožđa, tako i cinka.

Gvožđe pomaže da se prenosi kiseonik do i kroz tkiva, dok je cink potreban za jak imuni sistem, zarastanje rana i aktivnost enzima unutar ćelija.

Sadržaj fosfora u mesu pomaže da naše kosti ostanu jake, sumpor može biti inkorporiran unutar amino kiselina, a hrom koji se nalazi u mesu asisitira u metabolisanju šećera koje unesemo putem hrane.

Vitamini, naročito B12

Brojni B vitamini su dostupni u mesu koje konzumiranmo. Tijamin, riboflavin, nijacin, pantotenska kiselina i biotin pomažu našim ćelijama da izvlače energiju iz hrane koju jedemo svakoga dana.

Vitamin B6 pomaže da se naš nervni i cirkulatorni sistem održe u zdravom stanju, a takođe učestvuje i u sintezi i metabolizmu proteina.

Ovaj vitamin takođe asistira u apsorpciji vitamina B12, drugog vitamina koji je ključan za cirkulaciju i nervno zdravlje, kao i za proizvodnju energije.

Meso je veoma važan izvor vitamina B12, zbog toga što za razliku od drugih B vitamina, vitamina B12 nema u hrani biljnog porekla.

Masti, uključujući i nezdrave masti

Iako vam je ograničen unos masti u ishrani potreban za dobro zdravlje, zasićene masti koje se nalaze u mesu mogu biti štetne po vaše zdravlje.

Konzumiranje velike količine zasićenih masti može povećati rizik od ateroskleroze, stanja u kojem se naslage talože na zidovima vaših arterija, a to vodi srčanim oboljenjima.

Unošenje mnogih hranljivih masti kao što su masni parčići mesa, može rezultirati akumulacijom masnih naslaga u i oko vaših organa, što eventualno izaziva oštećenje organa.

Veliki unos masti takođe vodi do povećanog rizika od gojaznosti i dijabetesa.

Biranje posnih parčića mesa i odsecanje viška masti pomaže da smanjite štetne efekte  dok u isto vreme imate koristi od drugih zdravih sadržaja u mesu.

Meso – da ili ne?

Mnogi ljudi se odlučuju da žive bez mesa u svojoj ishrani. Na primer, prema nekim statistikama, 2 procenta Amerikanaca su vegetarijanci i jedan od četiri vegetarijanca su vegani. (Vegetarijanci su oni koji su izbacili meso, ribu i piletinu iz svoje ishrane, dok vegani izbegavaju sve proizvode životinjskog porekla, uključujući jaja i mlečne proizvode).

Mnogi stručnjaci podržavaju ove izbore i tvrde da je ishrana bazirana na biljnim proizvodima, koja pojačava unos voća, povrća, žitarica, leguma, mahunarki i orašastih plodova, bogata vlaknima, vitaminima i drugim hranljivim sastojcima. A ljudi koji ne jedu meso – vegetarijanci – generalno jedu manje kaloričnu i manje masnu hranu, lakši su i imaju smanjen rizik od srčanih oboljenja nego ovi drugi.

Čak i sam smanjen unos mesnih proizvoda ima zaštitni efekat. Istraživanja pokazuju da su ljudi koji jedu crveno meso u većem riziku od smrti uzrokovane srčanim oboljenjima, moždanim udarom ili dijabetesom.

Ipak, upitaćemo se, šta će biti sa onim ljudima koji prosto uživaju u mesu, koji najviše vole sočan odrezak crvenog mesa u kome uživaju svakog vikenda?

Stručnjaci savetuju oprezan pristup ili ograničavanje na porciju posnog parčeta mesa od 100 g.

Ako se pitanje unošenja mesa svodi na lični izbor, stručnjaci se zalažu za pristup fleksibilnosti, odnosno za unos hrane koja je uglavnom na biljnoj bazi, sa povremenim uživanjem u mesu, piletini i ribi…i balans je izbor. Kao i uvek!

Uvođenje mesa u bebinu ishranu

Mnogi roditelji postavljaju puno pitanja kada je u pitanju ishrana njihove bebe mesom.

Na primer, najčešće postavljano pitanje o davanju mesa bebi je “da li beba treba da se hrani piletinom ili teletinom kao prvom mesnom hranom?”.

Ovde ćemo probati da vam pružimo odgovore na ovakva pitanja.

Upamtite sledeće: važno je da u potpunosti skuvate bilo koje meso koje će biti posluženo bebi ili malom detetu i obezbediti da nema “ružičastih” delova. Bebe i mala deca nikada ne bi trebalo da jedu “retke” vrste mesa.

Kada mogu da počnem da hranim svoju bebu mesom?

Meso se sada preporučuje kao prva hrana za bebe, posebno za bebe koje doje. Mnogi pedijatrijski stručnjaci preporučuju meso kao jednu od prve čvrste hrane za bebe.

Meso može biti prva hrana, ali je najverovatnije da nije i da su to žitarice i kašice od voća i povrća.

Možete uvesti meso između 6. i 8. meseca. Uvođenje mesa u ovom periodu, pomoći će bebi da dobije više gvožđa, cinka i proteina. Davanje mesa u vreme kada bebine zalihe gvožđa polako opadaju, pomaže da se osigura stalni dotok hem-gvožđa.

Meso je bogato ovim oblikom gvožđa koje naše telo najlakše apsorbuje i koristi. U Americi se najčešće preporučuje da se meso uvede između 7. i 8. meseca uz savet pedijatra.

Koja vrsta mesa je najbolja za prvu mesnu hranu koju ćete dati bebi?

Piletina ili ćuretina se obično preporučuju kao prvo meso koje se može uvesti bebi.

Kao i uvek, preporučuje se da se konsultujete sa svojim pedijatrom o uvođenju čvrste hrane u bebinu ishranu jer opšte informacije možda neće važiti za vašu bebu.

Koji je najbolji način za pripremu mesa za vašu bebu?

Pečenje je zaista najbolji način pripremanja mesa. Pečenje namirnica pomaže da hrana zadrži najviše hranljivih sastojaka.

Barenje mesa/Kuvanje na pari za vašu bebu

Ako želite možete bariti meso koje ćete koristiti za hranjenje vaše bebe. Jedini nedostatak ovog načina kuvanja jeste taj što će hranljive materije ispariti kroz vodu.

Ako ne koristite tečnost u kojoj se pripremala hrana, hranljive materije, zajedno sa tečnošću, će nestati.

Naravno, treba se složiti sa tim da će količina hranljivih materija koja će ispariti biti zanemarljiva, ali mnogi roditelji žele da koriste metodu kuvanja koja će zadržati najviše moguće hranljivih materija.

Mnogi roditelji su otkrili da upotreba bujona/supica koji su rezultat kuvanja mesa često daju “jak” ukus mesnoj kašici. Iako ovaj jak ukus može biti u redu za decu koja su navikla da jedu meso, mnoge bebe kojima je meso nova namirnica, odbiće prvi put.

Ukoliko kuvate meso i pravite od njega kašicu, dodajte i neko omiljeno povrće i obarite ga zajedno sa mesom kako biste dobili ukusnu kašicu koju će beba hteti da proba.

Idealan način za pripremanje jeste korišćenje aparata za kuvanje na pari u kome možete poređati različite namirnice na više nivoa i kuvati ih u isto vreme.

Krčko je sjajan kuhinjski aparat. U njega možete staviti 3 komada pilećih grudi seckanih na kockice, nekoliko šargarepa (seckanih), seckani crni luk i još neko povrće, dodajte nekoliko šolja vode i krčkajte oko 6 do 8 sati.

Probajte da koristite povrće i začine sa kojima je beba već upoznata kada joj prvi put dajete meso.

Koji je najbolji način za pravljenje kašice od mesa?

Smatramo da je najbolji način za pravljenje mesne kašice to da budete uvereni da je obareno meso ohlađeno i da je iseckano na male komade.

Usitnite meso, a zatim dodajte vodu ili supicu u kojoj se kuvalo meso i izblendirajte u blenderu.

Možete kombinovati i voće/povrće sa vodom. Moraćete da isprobavate zbog toga što su sve bebe drugačije i imaju drugačiju toleranciju i želje za ukusima i teksturama.

Mnogi roditelji su potvrdili da su imali veliki uspeh sa pravljenjem kašica od mesa kada je meso bilo toplo ili vruće. Često je ovaj uspeh bio postignut kada je meso kuvano, bareno ili krčkano u sporom krčku.

Još neke informacije o uvođenju mesa u bebinu ishranu

Poznato je da beba koja napuni 6 meseci ima potrebu za uvođenjem dohrane jer majčino mleko ili adaptirano mleko ne mogu da zadovolje bebine potrebe za određenim mikroelementima i mineralima. Ovde se pre svega misli na cink i gvožđe.

Ovakva situacija se pre svega dešava kod beba koje su do tada samo dojile. Iako je korišćenje gvožđa koje se dobija na ovaj način odlično, onog trenutka kada beba krene da unosi i hranu koja nije mlečna, dešava se da dođe do reakcije između sastojaka iz tih namirnica i gvožđa koje se nalazi u mleku.

Tom prilikom nastaju određene slabo rastvorljive soli, pa creva nisu u stanju da ih u potpunosti apsorbuju.

Iskoristljivost gvožđa iz mesa je velika, dok je iskoristljivost gvožđa biljnog porekla (iz koprive, spanaća, itd.), mnogo manja.

Ovo su razlozi zbog kojih se preporučuje da se meso uvede u bebinu ishranu sa 7 meseci. Neki stručnjaci kažu da bi to trebalo da bude i sa punih 6 meseci i da meso treba da bude jedna od prvih čvrstih namirnica pored dve vrste povrća.

Mesa koja prvo treba da se uvedu su piletina, ćuretina, a odmah potom i teletina, junetina, jagnjetina. Bela riba se uvodi sa 9 meseci (pastrmka, oslić, škarpina, list).

Roditelji uvode meso prvi put tako što ispočetka daju samo supicu. Tu se misli na vodicu u kojoj se kuvalo meso zajedno sa povrćem. Supica se izblenduje sa povrćem, a meso se izvadi pre toga. Tako se beba u prvih nekoliko puta upozna sa proteinima iz mesa na posredan način.

Nakon četiri davanja supice, vreme je da se izblendiraju i komadići mesa zajedno sa povrćem.

Početna količina je od 10 do 15 g. Kada beba napuni godinu dana može joj se dati 50 g mesa. Obrok koji se satoji iz mesa ne bi trebalo da sadrži mlečne proizvode.

Kada bebama spremate mesne obroke, vodite računa da meso ne bude sirovo.

Bebi nemojte davati mesne prerađevine jer one sadrže aditive, konzervanse, itd.

Može se dogoditi da beba ima alergijsku reakciju na meso. Zbog toga je potrebno da primenjujete pravilo od četiri dana kako biste se uverili da li je to slučaj i sa vašom bebom.

Kašice sa mesom (recepti)

Kašica od pirinča, bundeve i piletine: potrebno vam je 50 g pečene bundeve, 30 g pilećeg bataka, malo maslinovog ulja i jedna kašika pirinča. Batak skuvajte u mesnoj supici. Kašiku pirinča operite u hladnoj vodi, a zatim je potopite u hladnoj vodi sat vremena. Skuvajte pirinač nakon toga u 2 dl vode, a kada proključa smanjite vatru i kuvajte još 20 minuta. Neka se pirinač skroz smekša.

Bundeva treba da se istopi u šerpici sa malo vode i sa mesom. Neka se lepo ukrčka.

U to dodajte pirinač i ispasirajte štapnim mikserom. U kašicu možete dodati i vrlo malo maslinovog ulja.

Kašica od piletine i krompira: potreban vam je jedan manji krompir, pola mlade šargarepe, pola kašičice maslinovog ulja i jedan mali pileći batak.

Batak skuvajte sa krompirom i šargarepom. Uklonite kost i izblendirajte dodajući supicu u kojoj se meso kuvalo sa povrćem. Na kraju dodajte malo ulja i promešajte.

Rižoto sa teletinom: potrebno vam je 30 g teletine, 1 kašika pirinča, pola šargarepe, malo peršuna i malo maslinovog ulja.

Teletinu skuvajte sa šargarepom i peršunom. U odvojenoj šerpici skuvajte pirinač. Skuvani pirinač izblendirajte i u to dodajte izmiksovanu teletinu i šargarepu.

Jagnjetina sa krompirom: potrebni sastojci su 30 g jagnjetine, pola mlade šargarepe, malo paprike, jedan manji krompir, listić peršuna i pola kašičice maslinovog ulja i četvrtina kelerabe. Povrće sa jagnjetinom treba kuvati u malo vode. Kada se povrće i meso skuvaju, odvojite jagnjetinu, pa izblendirajte ostatak dodajući maslinovo ulje.

Ovu kašicu možete davati bebi od 8 meseci.

Kašica od pileće džigerice i povrća: potrebni sastojci su 1 mala pileća džigerica, jedna šargarepa i jedan krompir. Krompir i šargarepu treba iseckati na komade i skuvati. Džigericu očistite od spoljašnje opne i žilica i skuvajte je sa krompirom i šargarepom poslednjih deset minuta kuvanja povrća. Kada se sve skuva, ispasirajte i poslužite bebi.

Budite u toku sa novostima na sajtu Receptopedija