Najbolja hrana za mozak, bolje pamćenje i koncentraciju

Danas, kada se vreme promenilo na mnogo načina, sve je veći pritisak i sve je više obaveza. To nam pomaže da postanemo rastrzani, izmedju realnih obaveza tokom dana i izmedju onog dela dana kada bi trebalo da odmaramo. Kako svoje telo, tako i svoj um.

Naš mozak radi 24/7, konstantno mislimo, smišljamo i promišljamo..Takodje, često sanjarimo i razmišljamo, malo o prošlosti, malo o budućnosti. Izmedju svega toga, najmanje smo u sadašnjem vremenu. Medjutim sadašnje vreme je zapravo sve što zaista imamo, ako malo bolje razmislimo, i to sutra kada dodje biće SAD.

Malo filozofije, ali, to je kratak uvodu u onu temu o kojoj je ovde reč..

Teško je ostati skoncentrisan na jednu stvar, kada nam nad glavom “visi” još najmanje 10 stvari.. Brinemo o poslu, brinemo o porodici, deci, kući, prijateljima…čemu god, briga je uvek prisutna. Pored toga, želimo da postignemo sve, i odmah.. Postali smo previše užurbani, tako da ne umemo da se skoncentrišemo na jednu stvar, već pored te jedne radimo još pet..

Da li vam se dogodilo da u isto vreme odgovarate na mail, slušate kolegu i pokušavate da odgovorite na poruku na telefonu, na primer..? Od svega toga uvek mora da nastane barem jedna greška, ako ne i dve, tri.. Dakle, koncentracija je ključna ukoliko želimo da jedan, započet posao, dovršimo do kraja.

Isto je i za pamćenje.. Ukoliko pokušavamo da se skoncentrišemo na dosta stvari, to je jednostavno ne moguće, naš mozak po prirodi može da bude potpuno skoncentrisan na samo jednu stvar, samo jednu aktivnost.. I tako, dok vam jedna osoba govori jedno, druga drugo, a neka treća treće, i to u isto vreme, sigurno je da ćete od toga zapamtiti – ništa. Ili, možda zapamtite sve nepovezano – opet greška.

Zaključak – napravite plan obaveza, postavite sebi prioritete i već ste odradili pola posla. Iako će vam delovati da je dan prekratak da sve odradite ponaosob, verujte, tako ćete brže, lakše i efikasnije odraditi duplo više obaveza nego što bi inače “multitaskingom”.. Druga polovina posla jeste, najviše bitan ODMOR, zatim vežbanje, i zdrava ishrana.

Za balans u životu potrebno je da pronadjete vremena za druga, ali najpre za sebe. Kada ste VI odmorni, raspoloženi i dobro skoncentrisani, onda ćete sa lakoćom moći i drugima da se posvetite. Sa druge strane, ukoliko ste totalno rastrzani, bez trunke koncentracije i bez dovoljno memorije jer je vaša puna, nikome ne možete biti od pomoći..

U nastavku teksta ispisaću vam koja hrana najbolje hrani naš mozak, odnosno koja hrana podstiče njegov bolji rad i poboljšava koncentraciju. Ipak, ono što je najvažnije jeste da usvojite sve prethodno ispisane rečenice.. Hrana je tu da nas nahrani, kako i sama reč kaže, ali, usko je povezana sa stilom života, te jedno bez drugog ne mogu da funkcionišu u celosti..

Povrće, zeleno povrće..

Verovatno ste do sada mnogo puta čuli kako zeleno povrće dobro utiče na naš organizam, al vam baš oduvek to zeleno povrće nije omiljena hrana.

Zeleno povrće je prava riznica zdravlja, posebno u svežem, sirovom obliku. Trebalo bi da uz svaki obrok pojedete tanjir sveže zelene salate, sa dodatkom zdravih masnoća, poput kokosovog ili maslinovog ulja (o njima dalje u tekstu).

Utiče povoljno na čitav organizam, na sve sisteme i funkcije, a posebno na naš najvažniji organ – mozak. Pre svega, zeleno povrće je bogato vitaminom K, koju ima za cilj da poboljša koagulaciju krvi, a samim tim sprečava širenje slobodnih radikala u mozgu i čuva nerve, te sve funkcije moždanog sistema.

Pored vitamina K, zeleno povrće poseduje i mnoge druge, za razvoj i rast važne komponente – vitamin C i E, zatim gvoždje, kalcijum i magnezijum, folnu kiselinu, ugljene hidrate i belančevine. Takodje, ono što je karakteristično za zeleno povrće jeste hloforil, koji pomaže našem organizmu da brže i lakše zaceli, odnosno obnovi se..

Osim zelenog povrća, poželjna hrana za naš mozak jeste i paradajzkoji sadrži likopen, odnosno jak antioksidant koji pročišćava naš organizam i poboljšava funkciju svih sistema.

Orašasti plodovi, riba i hladno cedjena ulja..

Čim pomislim na orašaste plodove, prva asocijacija mi je -orah, zatim -mozak. Zar niste primetili koliko orah podseća na mozak. Mislite li da je to slučajno, ili..?

Osim oraha, za dobro pamćenje, koncentraciju i generalno zdrav nervni sistem, možete jesti indijski i brazilski orah, zatim lešnik, kikiriki, badem.. Svi orašasti plodovi su više nego poželjni, a to sve zbog toga što poseduju zdrave masne kiseline, magnezijum i vitamin E.

Zdrave masne kiseline, poput omega 3, kao i mineral magnezijum, čuvaju naš kardiovaskularni sistem, a takodje i naš nervni sistem. Oni su, zapravo, usko povezani. Kada je naše telo dobro prokrvljeno, odnosno kada je cirkulacija dobra, krv neometano kruži kroz organizam i snabdeva organe kiseonikom. Ukoliko se mozak redovno i dovoljno snabdeva kiseonikom, on bolje radi.

Zbog toga, kada ste nervozni ili vam se spava, umorni ste, udahnite punim stomakom par puta, i osetićete se bolje. Ako ste to do sada probali, a sigurno jeste, znaćete da radi. To je zbog toga što mozak u tom trenutku biva napunjen kiseonikom, i tada lakše obavlja svoje funkcije.

A, da bi krv neometano prolazi kroz organizam, a samim tim i kiseonik, potrebno je da krvotok bude čist. Ukoliko imate loše masnoće, odnosno holesterol, arterije se začepljuju te krv ne može normalno da kruži kroz krvotok – nastaju zastoji i problemi, a sve to može da dovede kako do srčanog, tako i do moždanog udara. Usled nedovoljno fizičke aktivnosti i loše ishrane, to je danas, nažalost, čest slučaj.

Zbog toga se orašasti plodovi preporučuju kao idealna hrana za mozak, jer regulišu masnoće, podstiču pravilan rad kardiovaskularnog sistema, čiste organizam i pomažu da se svi procesi normalno odvijaju.

Da, sve to isto važi i za semenke – lan (mleveni), čia, suncokret, bundeva

Takodje, sve to važi za ribu – haringa, losos, tuna, pastrmka, sardina; kao i hladno cedjena ulja – maslinovo, kokosovo, susamovo, bademovo, laneno.

Dakle, ukoliko želite zdrav nervni sistem, trudite se da dnevno unesete dovoljno vitamina E, kao i zdravih masnih kiselina (naš mozak je sačinjen od čak 25% DHA).

Žitarice celog zrna..

Integralne žitarice poput ječma, spelte, zoba i slično, takodje su veoma važne kada je reč o zdravom nervnom sistemu. Do sada smo naučili da naše telo dobija energiju iz ugljenih hidrata, ali smo isto tako nučili da postoje oni poželjni, i manje poželjni ugljeni hidrati.

Iz integralnih žitarica dobijamo upravo te poželjne ugljene hidrate, koji ste postepeno vare i našem organizmu pružaju potrebnu energiju, ili kako mnogi kažu gorivo.

Na to gorivo koje nam one pružaju naš mozak i radi. Zbog toga je jasno koliko su žitarice nužne u ishrani.. Možda se mnogi danas ne bi složili, ali, nikada nije dobro ići u krajnost. Ono za šta sam ja oduvek bila i biću jeste balans – odredjena količina zdravih masnoća u kombinaciji sa odredjenom količinom ugljenih hidrata, sigurna sam da će doneti najbolje moguće rezultate.

Hranljiva vrednost kao i iskoristljivost žitarica uveliko zavisi od toga u kakvom je tačno obliku konzumirate, a integralne žitarice mogu biti u obliku klica, koje se najpre preporučuju kao pravi izvor zdravlja. Zatim kao mekinje, potom kao brašno.

Što je žitarica manje obradjena, njena hranljiva vrednost je veća – zbog toga se belo brašno ne preporučuje, jer je višestrukom obradom izgubilo sve dragocenosti, i od pšenice je ostalo samo malo praznih kalorija.

Odoh opet u dalju priču, ali šta ću kada je sve povezano, a opet od želje da kažem što više izgubi se koncept 😀

No, da sumiramo. Integralne žitarice su idealna hrana za mozak, jer nam služe kao gorivo, pokretač, a osim što poseduju ugljene hidrate, poseduju i brojne minerale i vitamine, koji takodje hrane naš nervni sistem, kao i čitav organizam. Intregralne žitarice sadrže još i visokovredne proteine, koje naše telo dobro i lako iskoristi, a koji takodje hrane kako naš mozak tako i naše mišiće i održavaju snagu našeg organizma.

Mahunarke

Takodje poželjna hrana kada je nervni sistem u pitanju.. Naime, mahunarke nam pruža dosta energije, ali, samo onda kada se pravilno koriste. Potapanje pre kuvanja je obavezno, a što duže to bolje.

Mahunarke u sebi sadrže fitinsku kiselinu koju mi ne možemo da iskoristimo, iz razloga što sadrži čvrsto vezan fosfor. Ukoliko pojedemo mahunarku, neka bude pasulj kao primer, bez prethodnog potapanja, unošenjem fitinske kiseline u organizam ona vezuje za sebe minerale i tako ne dozvoljava organizmu da ih iskoristi.

Često korišćenje mahunarki bez prethodnog potapanja može da izazove manjak pojedinim minerala u organizmu, što kasnije može da dovede do drugih, ozbiljnijih problema.

Dakle, mahunarke su i više nego poželjne, jednako kao njihovo potapanje pre upotrebe. Ukoliko ih koristimo na pravi način, osetićemo veliki priliv energije, a energija je našem mozgu potrebna kako bi normalno obavljao svoje funkcije.

Citrusi, ribizle i borovnice..

Svo voće je poželjno jer sadrži visok procenat ugljenih hidrata, kojima sam posvetila nekoliko prethodnih rečenica.. Pomenuli smo da su oni gorivo i da na to gorivo naš mozak radi..

Posebno se izdvajaju ribizle i borovnice, zatim citrusi, jer imaju snažne antioksidante koji pomažu našem organizmu da se oslobodi slobodnih radikala, koji napadaju naš nervni sistem, ali i ostale sisteme. Posebno se izdvajaju borovnice jer sadrže fitonutrijente koji nam pomažu da budemo bolje skoncentrisani, kao i da bolje pamtimo i opažamo.

Voda, voda i malo čaja..

Pijte vodu! Naš organizam je većim delom sastavljen od vode, i zbog toga je ona toliko nužna. Dnevno 2-3 litre vode pomoći će vam da razbistrite glavu, držaće vas budnim i skoncentrisanim. Generalno, dovoljan i redovan unos vode u organizmu pospešuje njegov rad u velikom procentu.

Idealno bi bilo kada biste dnevni popili 1-5 litar zdrave, čiste vode, zatim pola litre limunade, i do pola litre čaja. Vode možete popiti i više, a limunada i čaj u ovom odnosu su taman.

Izbacite gazirano! Izbacite zasladjene sokove! Ja lično kafu ne pijem uopšte, niti mi je potrebna da bih ostala budna. I ona je samo jedna od navika, ali, ona je najmanje štetna. Ipak, jedna šoljica kafe dnevno ili na nekoliko dana je sasvim u redu, dok je kafa u većim količinama jednako štetna kao i sve ostalo.

Crna čokolada

Nju ostavih za kraj, i to onako bojažljivo. Iako su mnoge studije pokazale kako je crna čokolada poželjna i zdrava, te kako pozitivno utiče na naš nervni sistem, ipak je čokolada. Ali, ja volim slatkiše, i kako svi imamo poneku manu u ishrani i inače, ja eto slatkiše često jedem.

Ipak, kada god mogu trudim se da biram one zdravije varijante, a crna čokolada verovatno jeste jedna od njih. I, zaista sam primetila da, kada mi koncentracija ili energija opadnu, samo jedna do dve kockice mogu da mi povrate izgubljenu energiju.

Nikako ne -preterivanje, kao ni u svemu, jedan red dnevno biće dovoljan da se fino zasladite a pritom učinite dobro za svoje zdravlje..

…Nisam stručnjak niti se savršeno razumem u nutricionizam, ili kako već to može da se nazove, ali uvek govorim na nekom svom ličnom iskustvu, a ona su mi pokazale da ove namirnice rade. Trudim se da svakim danom čitam i saznajem nove informacije, a najbolje ocenim da li su one istinite tako što proverim. Savetujem da i vi u ishranu uvedete navedene namirnice, pa kroz odredjeni period pratite da li ima rezultata. Javite utiske! 🙂 …

Budite u toku sa novostima na sajtu Receptopedija