Paradajz – kalorije i nutritivna vrednost

Koliko kalorija ima u paradajzu?

U jednom svežem paradajzu, srednje veličine (90 g) ima 16 kalorija.

Jedna porcija čeri paradajza (150 g) sadrži 26.8 kalorija.

Radi poređenja, da biste sagoreli 20 kalorija potrebno je da hodate 6 minuta ili da trčite 2 minuta.

Nutritivne vrednosti paradajza

Nismo sigurni da li ste se ikada zapitali u koju grupu namirnica spada paradajz. Da li je on voće ili povrće? Botaničari svrstavaju paradajz u voće i to pre svega iz razloga što se on razvija iz tučka cvetne biljke i sadrži seme.

Međutim, zbog toga što se paradajz priprema i služi kao povrće, mnogi misle da on i jeste to.

Nezavisno od toga kojoj grupi namirnica pripada, činjenica je da je paradajz pravi rajski plod u svakom smislu reči. Paradajz je ukusan, zdrav, hranljiv i neverovatno raznovrstan u primeni.

Kao što smo već rekli, jedan svež paradajz prosečne težine (90 g) daje 16 kalorija. Masti u paradajzu ima 0.2 g, natrijuma 4 mg, ugljenih hidrata 3.5 g, vlakana 1.1. g, šećera 2.4 g i proteina 0.8 g.

U paradajzu nema holesterola, ali zato ima dosta kalijuma – 280 mg.

Takođe, paradajz sadrži vitamin A (oko 20 %), vitamin C (oko 28 %), kalcijum (oko 0.9 %) i gvožđe (oko 1.8 %).

Minerali u paradajzu

Porcija od 100 g paradajza sadrži 0.25 mg gvožđa. Gvožđe je ključni mineral koji pomaže proteinima da prenose kiseonik kroz organizam. Ovaj mineral takođe igra vitalnu ulogu u proizvodnji ćelija i kreiranju zdravih crvenih krvnih zrnaca.

Porcija od 100 g svežeg paradajza sadrži 270 mg kalijuma. Kalijum doprinosi održavanju zdrave ravnoteže između tečnosti u našem organizmu i igra ulogu elektrolita. Ovaj mineral vam omogućava da kontrahujete i opuštate svoje mišiće i održava normalne otkucaje srca.

Fosfor je mineral koji u saradnji sa kalcijumom pomaže da održite zdravlje kostiju i zuba. Njega ima oko 22 mg u 100 g svežeg paradajza.

Nutritivne vrednosti čeri paradajza

Porcija od 150 g čeri paradajza sadrži 26.8 kalorija ili 112 kJ. Od toga je 21.1 iz ugljenih hidrata, 2.5 iz masnoća, 3.2 iz proteina.

Ukupan broj proteina u čeri paradajzu iznosi 1.3 g. Čeri paradajz sadrži 5.8 g ukupnih ugljenih hidrata, 1.8 g hranljivih vlakana i 3.9 g šećera.

U čeri paradajzu ima najviše vitamina A – 1241 IJ ili 25 %. Vitamina C ima 18.9 mg (32 %), vitamina E ili Alfa tokoferola ima 0.8 mg ili 4 %. Tu su još i vitamin K, nijacin, vitamin B6, folati, vitamin B12, pantotenska kiselina i holin.

Čeri paradajz sadrži Omega-3 masne kiseline (4.5 mg) i Omega-6 masne kiseline (119 mg).

Minerali u čeri paradajzu

Čeri paradajz je bogat mineralima. U 150 g čeri paradajza možemo naći 14.9 mg kalcijuma, 0.4 mg gvožđa, 16.4 mg magnezijuma, 35.8 mg fosfora, 353 mg kalijuma, 7.5 mg natrijuma, 0.3 mg cinka, 0.1 mg bakra, 0.2 mg mangana i 3.4 mcg fluorida.

Fitosterola ima 10.4 mg, dok vode ima 141 g.

Prednosti paradajza za zdravlje čoveka

Paradajz može da pruži mnogo zdravstvenih prednosti ako ga redovno konzumirate. Ovi plodovi prirode nisu samo slatki, ukusni i predivni dodaci mnogim jelima i posluženjima, već su i sjajan izvor hranljivih vlakana, kalijuma i vitamina A, C i K.

Jedna porcija paradajza daje odličnu količinu vitamina A, C, K i kalijuma. Takođe, paradajz je odličan izvor vlakana jer sadrži dva grama po jednoj porciji, što je sedam procenata od preporučene dnevne količine. Nutritivni sastojci u paradajzu su se pokazali kao vrlo korisni za naše zdravlje.

Pre svega, paradajz značajno doprinosi zdravlju kože. Beta-karoten i likopen koji se nalaze u paradajzu pomažu da zaštitimo kožu od oštećenja i čine kožu manje osetljivom na UV zračenja i oštećenja njima izazvanih.

Vitamin K iz paradajza jača kosti. Kalcijum i likopen su dobri za jačanje i obnavljanje kostiju kao i za poboljšanje koštane mase.

Paradajz je odličan u borbi protiv kancera. Likopen pomaže da sprečite pojavu teških kancera, a antioksidansi smanjuju oštećenja ćelija.

U paradajzu se nalazi hrom koji pomaže da vaši nivoi šećera u krvi ostanu u ravnoteži, te se tako smanjuje rizik od dijabetesa.

Vitamin A poboljšava vid i bori se protiv noćnog slepila. Takođe, može da pomogne da smanjite rizik od degeneracije rožnajče.

Studije pokazuju da konzumiranje paradajza može da oslbai rizik od nastanka kamena u bubregu.

Kalijum i vitamin B pomažu da snizite povišeni krvni pritisak i nivoe holesterola što omogućava prevenciju od moždanog i srčanog udara i drugih zdravstvenih problema vezanih za srce.

Pored konzumiranja paradajza u salatama, on se može koristiti i na mnogo drugih načina. Na primer, možete zameniti visokokalorične kremaste soseve za paste sa sosevima koji se zasnivaju na kuvanom ili svežem paradajzu, bosiljku i amslinovom ulju.

Obavezno uključite paradajz u vašu svakodnevnu ishranu i vaš dnevni meni. Naročito ga jedite za doručak.

Dodajte pelat ili paradajz iz flaše u supe i čorbice i druga kuvana jela.

Napravite svežu salsu od paradajza i koristite je kao preliv za salatu, krompiriće, meso i jaja.

Paradajz zaista pruža jedinstvene zdravstvene benefite. Pun je esencijalnih vitamina i vlakana, ima malo kalorija, nimalo masnoća, a dovoljno antioksidanasa.

Paradajz je bogat vitaminima C, A i B6 zajedno sa gvožđem, kalijumom, manganom i vlaknima. Samo jedna porcija paradajza u konzervi sadrži 41 kaloriju i nimalo masti. Nedavna istraživanja o uticaju paradajza na zdravlje čoveka govore u prilog tome da je paradajz bogat moćnim antioksidansima koji se zovu karotenoidi i da oni štite od određenih vrsta kancera i usporavaju razvoj ateroskleroze.

Najprisutniji od svih karotenoida u paradajzu je likopen. Istraživanja potvrđuju da je hrana bogata likopenom sposobna da pomogne u smanjenju rizika od pojave raka prostate, želuca i pankreasa.

Paradajz se bori protiv inflamacije (upale) koja je povezana sa hroničnim oboljenjima. Neke nedavne studije su pokazale da ishrana bogata paradajzom smanjuje nivoe markera inflamatornog stresa koji su primećeni u razvoju kardiovaskularnih bolesti. Redovan unos paradajza i svih proizvoda od paradajza je čvrsto povezan sa smanjenom pojavom kardiovaskularnih oboljenja.

Dalje, dokazi postoje i u vezi sa poboljšanjem vrednosti holesterola kao rezultat konzumiranja paradajza (smanjeni su nivoi lošeg holesterola).

Pored ovih moćnih benefita u vezi sa zdravljem srca, paradajz uspeva da spreči oštećenje kože koju izaziva sunce. U jednoj nemačkoj studiji, učesnici koji su unosili paradajz 2 ili 3 puta nedeljno, imali su manje izgleda od opekotina kada su bili izlagani UV zračenju.

Sve ovo pokazuje da je paradajz pun odličnih zdravstvenih benefita. Bilo da se jede svež ili prerađen za kasniju upotrebu, paradajz je raznovrstan u pravljenju sjajnih i ukusnih recepata.

Ukoliko gajite paradajz, trebalo bi da uživate u izobilju plodova dok su sveži, kao i u pravljenju različitih prerađevina koje će vam biti od koristi tokom zimskih meseci. Paradajz se može zamrznuti, konzervirati ili osušiti. O receptima nešto kasnije.

Paradajz pomaže u obnavljanju štete koja je izazvana pušenjem.

Konzumiranje paradajza vam ne može pomoći da se oslobodite ove strašne navike, ali može smanjiti štetu koju pušenje izaziva u našem organizmu. Paradajz sadrži kumarinsku i hlorohensku kiselinu koja deluje tako što štiti organizam od karcinogena koje proizvodi dim cigarete.

Paradajz sadrži značajne količine vitamina A i vitamina C. Ovi vitamini i beta-karoten deluju kao antioksidansi i neutrališu štetne slobodne radikale u krvi. Slobodni radikali u krvotoku su opasni zbog toga što vode ka oštećenju ćelija.

Zapamtite, što je paradajz crveniji, sadrži više beta-karotena. Takođe, trebalo bi da znate da se kuvanjem uništava vitamin C, pa bi zbog ovog elementa trebalo da ga jedete u svežem obliku.

Paradajz je dobar i za našu kosu. Vitamin A deluje tako da našu kosu održava sjajnom i jakom. U isto vreme, paradajz i vitamin A su odlični za naše oči, kožu, kosti i zube.

Kada dodajete paradajz bez semenki u svoju ishranu, smanjujete rizik od stavranaj kamena u bubregu.

Vitamin A koji se nalazi u paradajzu je fantastičan za poboljšanje vašeg vida. Pored toga, konzumiranje paradajza je odlično za prevenciju razvoja noćnog slepila.

Paradajz je pun vrednog minerala hroma. Ovaj mineral uspešno deluje u održavanju nivoa šećera u krvi kod dijabetičara.

Alergija na paradajz

Paradajz se uglavnom dobro toleriše i alergija na ovu namirnicu je veoma retka. Ipak, postoje osobe koje razvijaju alergijske reakcije na paradajz i to su uglavnom oni ljudi koji imaju alergiju na polensku travu.

Stanje do kojeg može da ih dovede polenska hrana se naziva sindrom alergije na polensku hranu ili sindrom oralne energije.

Šta se zbiva u ovakvim zdravstvenim stanjima?

Kod ovog sindroma, imuni sistem pacijenta napada proteine povrća i voća koji veoma liče na polen, a to potom dovodi do alergijskih reakcija poput svraba u ustima, svraba u grlu ili oticanja grla i usta.

Ponekad se događa i da ljudi koji imaju alergiju na lateks iskuse unakrsnu reakciju na paradajz.

Najinteresantnije činjenice o paradajzu

Paradajz se vrlo lako uzgaja i veoma je popularan usev. Samo nekoliko stabiljki paradajza proizvešće više stotina plodova koji će krasiti vašu trpezu celog leta, sve do kasnog oktobra.

Istraživanja kažu da paradajz potiče iz Perua. Prvi ljudi koji su ga jeli bili su Asteci iz južnog Meksika. Naučno ime kojim se označava paradajz je Lycopersicon lycopersicum što znači „vučja breskva“.

Neke legende kažu da su se ljudi u staro vreme bojali da jedu paradajz jer su mislili da je otrovan jer ih je podsećao na biljku „Belladonna“ koja je zaista otrovna.

Interesantan je podatak je da paradajz dobija na težini kako zri, čak i kada se obere sa stabla.

Paradajz je najbogatiji izvor likopena koji je vrlo važan za zdravlje prostate kod muškaraca.

Ovaj plod je prvi put donet u Evropu sredinom 15. veka. To su bile neke žućkaste vrste, o čemu i govori italijanska reč za paradajz „pomodoro“ što bi u prevodu značilo „zlatasta jabuka“.

Paradajz je po botaničkoj klasifikaciji voćka. Do konfuzije je došlo nakon 1890. Godine kada je Vrhovni sud SAD-a imenovao paradajz povrćem isključivo zbog poreza.

Voćka je jestivi deo biljke koji sadrži seme, dok je povrće stablo, listovi i koren.

Ni u Bibliji ni u celokupnim Šekspirovim delima se ni na jednom emstu ne spominje paradajz.

Postoji preko 10.000 sorti paradajza. Ima ih u raznim bojama, uključujući belu, žutu, pink, ljubičastu, zelenu i crnu.

Kina je najveći proizvođač paradajza, a za njima dolaze Indija i SAD.

Paradajz se može jesti na mnogo različitih načina, svež kao voćka, kao sastojak u mnogim jelima, sosevima, salsama, salatama ili prerađen u kečap ili sok od paradajza. Od soka od paradajza se prave pića i kokteli, a najpoznatiji je „Bloody Mary“.

Paradajz je veoma popularan u mediteranskoj kuhinji (naročito u italijanskoj). Paradajz je važan sastojak u pici i sosevima za paste.

Najveća borba sa paradajzom kao glavnim oružjem se odigrava svake godine u malom španskom gradu Bunjol. Ovaj festival se zove La Tomatina, a tokom festivala preko 40.000 ljudi baca oko 150.000 komada paradajza (jedni na druge).

Sušeni paradajz u maslinovom ulju – recept

Paradajz možete sušiti u rerni ili na suncu. Za sušenje na suncu je potrebno da vas posluži vreme, odnosno da temperatura bude visoka, a da nema vlage i da je vazduh potpuno suv.

Paradajz dobro operite i iseckajte ga na četvrtine (4 kg paradajza). Naseckajte ga u veliku posudu i dobro posolite (4 kašičice). Neka paradajz odstoji sat i po. Nakon toga, on će ispustiti svoju vodu.

Iscedite paradajz, a potom uzmite tepsiju koju ćete obložiti pek-papirom. Paradajz treba da poređate sa ljuskom okrenutom na dole. Slobodno slažite gusto jer se paradajz tokom sušenja skuplja. Potom pobiberite i stavite bosiljak ili majčinu dušicu (može i origano ili ruzmarin).

Tepsije sa paradajzom držite na suncu (temperatura viša od 35 stepeni, vetrić koji pirka, suv vazduh). U idealnim uslovima, paradajz se suši za dan. Ako uslovi nisu baš idealni, onda ga uveče pokrijte krpom i ostavite ga na promaji.

Kada se paradajz fino osuši, stavite ga u tegle, a zatim preko toga nalijte maslinovo devičansko ulje.

Ovakva salata je idealna u svako doba godine. Sušeni paradajz možete jesti u salatama, možete ga stavljati u omiljena jela ili jednostavno pomešati sa feta sirom i jesti kao idealan zdrav obrok.

Dobra je salata sa bebi mocarelom, rukolom i sušenim paradajzom. Preporučujemo i salatu sa sušenim smokvama, rukolom i sušenim paradajzom.

Kada nemate vremena za spremanje sosa za špagete ili pasu, dovoljno je da imate sušeni paradajz i malo slanine i ne morate da brinete.

Budite u toku sa novostima na sajtu Receptopedija